preskoči na sadržaj

Škola primijenjenih umjetnosti I dizajna

 > O školi  > Knjižnica
Izgled završnog rada

Izgled završnog rada

Završnirad mora imati sljedeće dijelove:

  • Naslovna stranica
  • list sa sadržajem
  • sažetak
  • uvod
  • razrada teme
  • zaključak
  • priloge (ako ih ima)
  • popis korištene literature

Izgled završnog rada:

  • Završni rad treba biti napisan jednom vrstom slova Times New Roman ili Arial veličine 12 točaka
  • Prored među redcima mora biti 1,5 redak
  • Margine 3 cm
  • Tekst mora biti desno i lijevo poravnat
  • Naziv pojedinih poglavlje rada mora biti ispisan veličinom slova od 14 točaka
  • Stranice završnog rada moraju biti paginirane (numerirane)
  • Završni rad treba sadržati najmanje 10 stranica teksta (u to nije uključena naslovna stranica, list sa sadržajem i literatura)
  • Rad treba biti pohranjen u elektroničkom obliku (CD), isprintan u jednom primjerku i uvezan.

Naslovna stranica

Naslovna stranica treba sadržavati slijedeće podatke:

            - naziv škole i adresu (Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna - Pula, Radićeva 19),

            - naslov završnog rada,

            - ime učenika i razred,

            - ime mentora,

            - predmet iz kojeg je završni rad izrađen,

            - razredni odjel,

            - mjesto i datum predaje rada (donji desni ugao).

 

List sa sadržajem

 Sadržaj je napisan na posebnoj stranici i nalazi se na početku završnog rada. Napisana su sva poglavlja u radu i brojevi početnih stranica svakog poglavlja.

 

Sažetak

 Sažetak nije uvod. On daje pregled cijeloga rada u 15 do 20 rečenica. U sažetku je navedena tema koja se obrađuje, cilj, glavni dijelovi rada i zaključak. Sažetak treba biti napisan na posebnoj stranici i smješten odmah nakon sadržaja. U sažetku mogu biti navedeni i ključni pojmovi/riječi.

Naslov "Sažetak" označava se rimskim brojem  I  i piše se velikim slovima.

 Uvod

Tekst završnog rada započinje uvodom. Uvod sadrži osnovne naznake teorijskog okvira unutar kojeg će se obrađivati tema. Učenik u uvodu može obrazložiti i svoje razloge, motivaciju radi čega je izabrao navedenu temu. Jasno treba definirati cilj i svrhu završnog rada, navesti temu, navesti problem koji istražuje,  metodu kojom će se koristiti. Riječ "Uvod" piše se velikim slovima i označava rimskim brojem II.

 Razrada teme

Razrada je najvažniji dio završnog rada. Razrada najčešće sadrži teorijski dio, opis istraživanja i primijenjenih metoda, prikupljene podatke, rezultate, njihov mogući grafički prikaz, diskusiju, navođenje poteškoća i uspjeha prilikom istraživanja.

U teorijskom dijelu potrebno je izložiti odgovarajuće spoznaje iz područja koje se istražuje, prezentirati stavove više autora, i pri tom ostati fokusiran samo na činjenice koje su bitne za dokazivanje cilja završnog rada.

U opisu istraživanja potrebno je detaljno opisati način na koji se istraživanje provelo i navesti metode istraživanja (anketa, promatranje, eksperiment sl.). Dobro je priložiti korištene fotografije provedenog praktičnog rada u fazama realizacije.

Sadržaj teksta koji učenik izlaže u završnom radu treba biti smisleno raspodijeljen. Svakom dijelu završnog rada određuje se naslov.

 Zaključak

Tekst završnog rada završava zaključkom u kojem se ukratko prikazuje što je tijekom rada otkriveno, koje su bile poteškoće u radu te koja su nova pitanja otvorena. U zaključku se učenik mora osvrnuti na postavljeni cilj rada i jednoznačno ga potvrditi ili opovrgnuti.
 

Literatura korištena za nastanak završnog rada

Popis korištene literature dolazi na stranicu završnog rada iza zaključka, a prije popisa tablica, ilustracija i priloga, ako postoje. 

Izvori informacija u radu mogu biti knjige, članci objavljeni u časopisima, zbornici radova,  intervjui, materijali s interneta itd. U slučaju velikog broja izvora poželjno ih je razvrstati po skupinama. Unutar svake skupine izvori se nižu abecednim redom (prema prezimenu autora ili prema prvoj riječi naslova), ako autor nije imenovan. Nakon imena autora piše se naslov knjige ime i sjedište izdavačke kuće i godina izdanja.

 

Popis tablica i ilustracija

Kod prikaza prikupljenih podataka važno je da podaci budu prezentirani u formi tablica, grafova, dijagrama, shema, slika i sl. Također je važno da se učenik u tekstu poziva na podatke koji su grafički prikazani i da ih interpretira. Svaki grafički prikaz treba biti brojčano označen i imenovan svojim naslovom. Popis tablica i grafičkih prikaza slijedi nakon popisa literature.  Popis sadrži redni broj i naziv tablica navedenih prema redoslijedu pojavljivanja u završnom radu.  Popis ilustracija  koje obuhvaćaju grafikone, crteže i slike, dolazi iza popisa tablica.

Primjeri citiranja korištene literature:

 

Knjiga

 

Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju ako postoji. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja.

• kod knjiga koje imaju dva ili tri autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora;

Prezime, Ime drugog autora; Prezime, Ime trećeg autora.

• kod knjiga koje imaju četiri i više autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora…[et

al.]. (Et al. je skraćeno „et alii“, što na latinskom znači „i drugi“.)

• kod knjiga koje nemaju podatak o autoru navodi se: Naslov / podatak o uredniku.

 

Primjer citiranja knjige koja ima jednog autora:

Noblet, Jocelyn de. Dizajn : pokret i šestar. Zagreb : Golden marketing, 1999.

Damjanov, Jadranka. Likovna umjetnost. Zagreb : Školska knjiga, 2002.

 

Primjer citiranja knjige koja ima do tri autora:

Janson, H. W. ; Janson, Anthony F. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003.

Blažević, Loara ; Pribić, Sanja. Estetika odijevanja. Zagreb : Alfa, 2000.

 

Primjer citiranja knjige koja ima četiri i više autora:

Duby, Georges…[et al]. Sculpture : from antiquity to the present day. Köln : Taschen, 2002.

Ruhrberg, Karl…[et al]. Art of the 20th century. Köln : Taschen, 2000.

 

Primjer citiranja knjige koja nema podatak o autoru:

Antologija hrvatske kratke priče / priredio Miroslav Šicel. Zagreb : Disput, 2001.

 

Poglavlje u knjizi

Prezime, Ime autora. Naslov poglavlja. // Naslov knjige / Ime i prezime autora knjige. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. Početna i završna stranica.

Primjer:

Petrak, Jelka. Traženje informacija u medicini. // Uvod u znanstveni rad u medicini / Matko Marušić i suradnici. 3. izd. Zagreb: Medicinska naklada, 2004. Str. 116 - 124.

Skripte s predavanja

Prezime, Ime autora (profesora). Naslov poglavlja. // Naslov predmeta. Neobjavljeno djelo.

Primjer:

Sardoz, Denis. Što je plakat i kakve vrste plakata postoje. // Grafički dizajn. Neobjavljeno djelo.

Natuknica u enciklopediji

Prezime, Ime autora natuknice (ako postoji). Naslov natuknice. // Naslov enciklopedije. Podatak o izdanju (ako postoji). Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja prvog i zadnjeg sveska (ukoliko enciklopedija ima više svezaka). Godina izdavanja sveska u kojemu se nalazi natuknica. Stranica.

Primjer:

Romantizam. // Hrvatska likovna enciklopedija. Zajedničko izd. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža : Vjesnik, 2005. Sv. 6. 2005. Str. 92-95

 

Članak u časopisu

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa oznaka sveska/godišta, broj (godina), početna-završna stranica.

Primjer:

Aparac-Jelušić, Tatjana. Knjižnična znanost u posljednjem desetljeću dvadesetog stoljeća. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 40, 1/2(1997), str. 139-152.

 

Članak u novinama

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov novina oznaka sveska/godišta, broj(dan, datum), početna-završna stranica.

Ako je autor potpisan samo inicijalima, navode se iza naslova i znaka /

Primjer:

Cimet za budnost u vožnji / I.V. // Večernji list 46, 15.170(subota, 4.2. 2006), str. 86.

 

Rad u zborniku

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov zbornika / podatak o uredniku. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. Početna-završna stranica.

Primjer:

Anzulović, Neda. Aleksandar Stipčević: biografija i bibliografija radova. // Izazovi pisane baštine: zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića / uredila Tatjana Aparac-Jelušić. Osijek: Filozofski fakultet, 2005. Str. 7-37.

 

Članak na mrežnoj stranici

Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov, datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). Potpuna URL adresa (datum pristupa dokumentu)

Primjer:

Lauder, John; Matheson, Ann. Newsplan 2000 project: completion report to the heritage lottery fund, 2005. URL: http://www.bl.uk/about/cooperation/pdf/newsplan2000final.pdf

(2006-01-13)

Primjer članka na mrežnoj stranici koji nema autora:

Dynamic action plan, 2005. URL:http://www.minervaeurope.org/publications/dap/dap.pdf(2005-11-20)

 

Mrežna stranica:

Naslov stranice. Potpuna URL adresa (datum pristupa stranici)

Primjer:

Hrvatsko knjižničarsko društvo.

URL: http://www.hkdrustvo.hr/ (2006-03-01)

 

Audiovizualna građa (zvučna kaseta, video kaseta, DVD, CD)

Prezime, Ime autora. Naslov. Mjesto: Izdavač, godina izdavanja. [Medij]

Primjer:

Adcock, Fleur…[et al.]. The poetry quartets. London: The British Council: Bloodaxe Books, 1998. [Zvučna kaseta]

Wai, Lana. Yoga. Ljubljana : Videoart, 2003. [Video kaseta]

www izvori
Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru), naslov potpunog djela (italic), potpuna http adresa, i datum pristupa dokumentu.

članak u elektoničkom časopisu:
Stojanovski. J. Croatian libraries : the war is behind us what brings the future? // Ariadne. The Web version (1996), 5. URL:http://www.ukoln.ac.uk/ariadne/issue6. (13.06.1997.).

tekst na web stranici:

Burka, Lauren P. A hypertext history of multi-user dimensions. The MUDdex. 1993.
URL: http://www.apocalypse.org/pub/u/lpb/muddex/essay/. (05.12.1994.).

 

Pravila citiranja

 

Citirati se može izravno, koristeći navodnike i neizravno, prepričavanjem ili parafraziranjem.

Citat koji se izravno prenosi iz teksta drugog autora stavlja se u navodne znakove.

Ako se izravno citira veći dio teksta, a jedan dio se želi ispustiti, ispušteni dio označava se znakom „[…]“. Za neizravno citiranje u bilješkama se koristi izraz Usp. (usporedi).

Primjer:

1Usp. Mišić, Jelka. Bibliografija rasprava, članaka i književnih radova I. Zagreb: Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda FNRJ, 1956. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 4, 1-4(1955-1957), str. 104-106.
 

Bilješke (fusnote, engl. footnote)

 

Bilješke mogu biti objašnjavajuće i bibliografske, a navode se na dnu stranice. U

objašnjavajućim bilješkama pobliže se označava određeni dio teksta ili daju dodatni podaci.

U bibliografskim bilješkama se daju podaci o izvoru iz kojeg je preuzet citat/navod.

 

Primjer bilješke ispod teksta za knjigu:

1Noblet, Jacelyn de. Dizajn. Zagreb : Golden marketing, 1999. Str. 119.

 

Primjer bilješke ispod teksta za časopis:

1 Alilović, Maja. Fotografija kao gestualno slikarstvo. // Kontura, 69(2002), str. 55.

 

Primjer bilješke ispod teksta za zbornik:

1Petr, Kornelija; Vrana, Radovan; Aparac, Tatjana. Web based LIS education: potentials and

feasibility of regional models. // Continuing professional education for the information

society : the fifth World conference on professional education for the library and

information science professionals / edited by Patricia Layzell Ward. Muenchen : Saur, 2002.

Str. 205-213.

Bilješke treba označiti u tekstu u neprekinutom nizu od 1 naviše. U bilješkama treba

navesti pune bibliografske podatke te broj stranice kada se navod pojavi prvi put. Za svako sljedeće navođenje uz prezime i ime autora kojega se citira dovoljno je staviti oznaku "Navedeno djelo" ili "Nav. dj.", popraćenu brojem stranice s koje je navod preuzet ili oznakom za stranice (od-do) ako je preuzet veći dio teksta citiranog autora.

Oznaka "Isto" (ili Ibid) koristi se ako se bilješke vezane uz određeno djelo navode

jedna za drugom. Uz njih se dodaje broj stranice ukoliko je navod preuzet s različite

stranice istog djela. Ako je navod preuzet s iste stranice kao i prethodni (i koja je prema tome već navedena), stranica se uz oznake „Isto“, „Ibid“ ili „Nav. dj.“ ne piše ponovno.

Primjer:

1Mišić, Jelka. Bibliografija rasprava, članaka i književnih radova I. Zagreb: Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda FNRJ, 1956. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 4, 1-4(1955-1957), str.104-106.

2Švab, Mladen. Mate Ujević, utemeljitelj suvremene hrvatske enciklopedike. // Radovi Leksikografskog zavod «Miroslav Krleža». Razdio za leksikografiju, enciklopediku i informatiku 2(1992), str. 9-73.

3Isto, str. 49.

4Isto.

5Mišić, Jelka. Nav.dj., str. 108.

Svi izvori navedeni u bilješkama trebaju biti navedeni i u popisu literature na kraju rada. U popisu literature navode se samo korišteni izvori, ne i podaci o stranicama.

 

 





Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Kalendar
« Studeni 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Forum
Korisni linkovi


CMS za škole logo
Škola primijenjenih umjetnosti I dizajna / Radićeva 19, HR-52100 Pula / www.ss-primijenjenihumjetnostiidizajna-pu.skole.hr / ured@ss-primijenjenihumjetnostiidizajna-pu.skole.hr
preskoči na navigaciju